Mnogi od tih pet milijardi mobitela koji su prošle godine povučeni iz cirkulacije neće završiti
niti u smeću, nego će, umjesto da završe na reciklaži, ostati zaboravljeni u ladicama,
ormarima, garažama u kućama i poduzećima.
Električni i elektroničkI otpad nedvojbeno je najbrže rastući otpad u Europskoj uniji, što ne čudi
jer su elektronički uređaji i električna oprema sastavni dio modernoga života. Teško je i zamisliti
život bez perilica rublja i usisavača ili pametnih telefona i računala. No otpad koji ta oprema
proizvodi otežava smanjenje ekološkog otiska EU-a.
Prema podacima konzorcija WEEE-a, neprofitnog saveza organizacija za upravljanje
elektroničkim otpadom,kroz prošlu godinu je više od pet milijardi od procijenjenih 16 milijardi
mobitela u svijetu bilo otpisano ili odbačeno. Da se nanižu jedan na drugi, mobiteli izvan
uporabe dosegli bi visinu od 50 tisuća kilometara ili sto puta više nego što je visina na kojoj je
Međunarodna svemirska postaja, objavio je istraživački konzorcij WEEE i zatražio da se
materijali koje mobiteli sadrže više recikliraju. Iako sadrže zlato, bakar, srebro, paladij i ostale
komponente koje se mogu reciklirati, gotovo svi ti neželjeni uređaji bivaju ostavljeni, bačeni ili
spaljeni, što nanosi znatnu štetu okolišu i zdravlju.
No mobiteli izvan uporabe samo su vrh ledenog brijega od gotovo 45 milijuna tona globalnoga
elektroničkog otpada koji se ne reciklira. Mnogi od tih pet milijardi mobitela koji su prošle
godine povučeni iz cirkulacije neće završiti niti u smeću, nego će, umjesto da završe na reciklaži,
ostati zaboravljeni u ladicama, ormarima, garažama u kućama i poduzećima. Prema istraživanju
provedenom u šest europskih zemalja iz rujna 2022. godine, u prosječnoj europskoj obitelji
trenutačno se nalazi oko pet kilograma takvog elektroničkog otpada. Anketa je pokazala da 46
posto kućanstava čuva malu električnu i elektroničku opremu jer smatra da “će im možda
zatrebati”, 15 posto ju kani preprodati, a 13 posto zadržati zbog “sentimentalne vrijednosti”.
Konzorcij WEEE upozorava kako se elektronički
otpad nikada neće dobrovoljno prikupljati jer su troškovi visoki, zato je “legislativa nužnost”.
Zahvaljujući zakonodavstvu, Europa doista prikuplja puno više elektroničkog otpada nego što je
to uobičajeno u ostalim dijelovima svijeta. U Europi se prikupi od 50 do 55 posto elektroničkog
otpada, a u zemljama s nižim prihodima manje od pet posto.
Europski parlament nedavno je usvojio novi zakon koji zahtijeva jedinstveni punjač za sve nove
smartphone, tablete i kamere od 2024. godine. Očekuje se da će se primjenom univerzalnog
punjača uštedjeti najmanje 200 milijuna eura i smanjiti elektronički otpad za nekoliko tisuća
tona svake godine.
