LUCIUS d.o.o. - Recycle - Reuse - Reduce - Iako se u e-otpadu ‘krije blago’ od 55 milijardi dolara, reciklira ga se tek 20 posto

Iako se u e-otpadu ‘krije blago’ od 55 milijardi dolara, reciklira ga se tek 20 posto

Foto: Fotolia

Zbog brzog tehnološkog napretka elektronički otpad do 2021. narast će za 17 posto pa je jedan od ciljeva UN-a njegovo reduciranje, što se prije svega želi postići povećanom stopom recikliranja i boljom zakonskom regulativom

Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) objavila je krajem 2017. godine novo izvješće o sve većem svjetskom problemu elektroničkog otpada nazvano Global E-Waste Monitor 2017., a kojim se nastoji povećati globalna svijest i privući pozornost na ovaj gorući problem.

Elektronički otpad ili e-otpad odnosi se na sve predmete električne i elektroničke opreme (EEE) i njegove dijelove koje vlasnik odbacuje kao otpad bez namjere ponovne uporabe. To uključuje odbačene proizvode s baterijom ili utikačem, uključujući mobilne telefone, prijenosna računala, televizore, hladnjake i električne igračke.

Rizik za zdravlje i okoliš

Elektronički svjetski otpad je prema procjenama UN-a u 2016. godini dosegao 44,7 milijuna tona, što ukazuje na povećanje za 3,3 milijuna tona, a to je 8% više u odnosu na 2014. godinu. Porast ovog negativnog trenda očekuje se i u razdoblju do 2021., gdje stručnjaci predviđaju daljnji porast od 17%, odnosno količine od oko 52,2 milijuna tona elektroničkog otpada.

U 2016. je od ukupne količine otpada samo 20% e-otpada reciklirano, a Connect 2020 agenda za cilj ima reducirati količinu e-otpada za 50%, što znači da bi i intenzitet recikliranja trebao rasti. Rastuća količina e-otpada rezultat je višestrukih trendova. Brzi tehnološki napredak potiče inovativnost, učinkovitost i društveni i gospodarski razvoj, a svrsishodno tome sve je veći broj korisnika ICT-a. U 2017. gotovo polovica svjetskog stanovništva koristi internet, a većina ljudi na svijetu ima pristup mobilnim mrežama i uslugama. Mnogi ljudi posjeduju više od jednog ICT uređaja i skloni su promjenama mobilnih telefona i računala.

Prema izvješću ITU-a, Azija je generirala najveću količinu e-otpada u iznosu od 18,2 milijuna tona, a već na drugom mjestu je i Europa s količinom od 12,3 milijuna tona. Slijede ju Amerika od 11,3 milijuna tona, Afrika s 2,2 milijuna i na začelju je Australija i Oceanija s 0,7 milijuna tona. Iako se doima da je Australija i Oceanija respektabilan primjer, ona je bila najveći generator e-otpada po stanovniku (17,3 kilograma), dok je samo 6% e-otpada dokumentirano za prikupljanje i recikliranje. Europa je po stanovniku prosječno generirala 16,6 kilograma , ali ima najveću količinu prikupljenog otpada (35%). Amerika generira 11,6 kilograma po stanovniku i prikuplja samo 17% proizvedenog e-otpada, što je usporedivo sa stopom prikupljanja u Aziji koja iznosi 15%. Međutim, Azija po stanovniku stvara samo 4,2 kilograma e-otpada, dok u Africi po stanovniku govorimo tek o iznosu od 1,9 kg po stanovniku i stopi prikupljanja od 0%.
UN ukazuje na sve vreći značajan rizik za okoliš i zdravlje ljudi zbog povećanja razine e-otpada i neodgovarajućeg i nesigurnog tretmana koji uključuje paljenje i problem odlagališta.

Neadekvatno prikupljanje dovodi do procesa raspadanja koji zbog gotovo neuvaženog procesa reciklaže e-otpada i manjka stručnih ljudi predstavlja dodatne prijetnje ljudima i planeti. To predstavlja izazov za postizanje ciljeva održivog razvoja koji se odnose na zaštitu okoliša i zdravlje.

Prema podacima iz strategije trenutno 66 posto svjetske populacije koja živi u 67 zemalja pokriva nacionalni zakon o upravljanju e-otpadom, što je značajan porast u odnosu na 2014. kada je ta brojka dosezala samo 44%. Veliko povećanje uglavnom se pripisuje Indiji, gdje je zakon usvojen 2016. godine.

Nepoštivanje zakona

Najnaseljenije zemlje u Aziji trenutno imaju pravila o e-otpadu, dok je samo nekoliko zemalja u Africi donijelo politiku i zakonodavstvo specifično za e-otpad.

Međutim, izvješće također kaže da zemlje s nacionalnim zakonima o upravljanju e-otpadom ne provode uvijek zakon. Mnoge zemlje nemaju mjerljive ciljeve prikupljanja i recikliranja koji su neophodni za učinkovite politike koje imaju neposredan utjecaj na društvo. UN također izvješćuje da niske stope recikliranja mogu imati negativan ekonomski utjecaj, jer e-otpad sadrži bogate naslage zlata, srebra, bakra, platine, paladija i drugih visokovrijednih materijala koji se mogu povratiti.

Procjenjuje se da je vrijednost nadoknadivih materijala sadržanih u e-otpadu generiranom tijekom 2016. godine iznosila 55 milijardi američkih dolara, što je više od bruto domaćeg proizvoda većine zemalja u svijetu.

Međunarodna telekomunikacijska unija preporučuje usvajanje modela kružnog gospodarstva kako bi se potaknuo životni ciklus koji uključuje primarno bolji dizajn komponenata i duži životni vijek proizvoda, ali kasnije i recikliranje i ponovno uporabu istovremeno ublažavajući onečišćenje okoliša. U 2017. godini Međunarodna telekomunikacijska unija, Sveučilište Ujedinjenih naroda i Međunarodno udruženje za kruti otpad udružili su snage i pokrenuli “Globalno partnerstvo za statistiku elektroničkog otpada”. Njezin je cilj pomoći zemljama u formiranju statistike e-otpada i izgradnja globalne baze o e-otpadu koja bi omogućila lakše praćenje razvoja tijekom vremena.

Ovo partnerstvo nadalje ima za cilj razmotriti mogućnosti recikliranja iz e-otpada, zagađivače i zdravstvene učinke vezane uz e-otpad zajedno s izgradnjom nacionalnih i regionalnih kapaciteta koji bi pomogli zemljama da proizvode pouzdane i usporedive statistike o elektroničkom otpadu kojer mogu identificirati najbolje prakse globalnog upravljanja e-otpadom.

Sve počinje s brojkama

“Živimo u vremenu tranzicije na više digitalni svijet gdje automatizacija, senzori i umjetna inteligencija pretvaraju industriju i društvo. E-otpad je nusproizvod ovog prijelaza i pronalaženje odgovarajućih rješenja za upravljanje e-otpadom predstavlja mjeru naše sposobnosti da iskoristimo tehnološki napredak kako bi se potaknula održiva budućnost i da bi kružna ekonomija postala stvarnost. Moramo biti u mogućnosti mjeriti i prikupljati podatke i statistiku o elektroničkom otpadu, na lokalnoj i globalnoj razini, na jedinstven način. Izvješće Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) predstavlja značajan napor u pravom smjeru i ISWA će nastaviti podržavati ga kao vrlo važan prvi korak ka traženju globalnog odgovora”, iskaknuo je Antonis Mavropoulos, predsjednik Međunarodnog udruženja za kruti otpad.

Brahima Sanou, direktor ITU ureda za telekomunikacije, složio se da Global E-Waste Monitor predstavlja važan korak u prepoznavanju rješenja za e-otpad, a bolji podaci o elektroničkom otpadu pomoći će procijeniti kretanja tijekom vremena, postaviti i procijeniti ciljeve te pridonijeti razvoju nacionalnih politika, smanjiti proizvodnju e-otpada, spriječiti ilegalno odlaganje i neprimjereno postupanje s elektroničkim otpadom te promicati recikliranje i stvoriti radna mjesta u sektoru obnove i recikliranja.

“Nacionalni podaci trebaju biti međunarodno usporedivi, često ažurirani, objavljeni i tumačeni. Postojeća globalna i regionalna procjena temeljena na statistici proizvodnje i trgovine ne pokriva na odgovarajući način zdravstvene i okolišne rizike nesigurnog postupanja tijekom spaljivanja ili odlaganja otpada”, nadodao je Jakob Rhyner, dopredsjednik rektora Sveučilišta Ujedinjenih 
naroda.

Foto Galerija